Trebam li uzimati probiotike ako imam Crohnovu bolest ili ulcerozni kolitis?

„Pijem probiotik svaki dan, valjda pomaže crijevima?"

Ovo čujem gotovo na svakom pregledu. Probiotici su vjerojatno najpopularniji suplement među pacijentima s upalnim bolestima crijeva (engl. kratica IBD). I logika zvuči savršeno: imaš bolest crijeva, mikrobiota je kod IBD-a narušena, a probiotik su "dobre bakterije". Što bi tu moglo poći krivo?

Iskreno, mala je šansa da će nešto zaista poći krivo, ali velika je šansa da samo bacaš novce.

Neki očekuju da će im probiotik pomoći uz terapiju. Neki se potajno nadaju da će ih izliječiti.

Istina je puno manje glamurozna. I puno jeftinija.

U ovom članku ćemo zajedno proći kroz ono što zaista kažu istraživanja i smjernice i što je dokazano a što nije.

Što su uopće probiotici, a što prebiotici?

Probiotici su živi mikroorganizmi koji, kad ih uneseš u dovoljnoj količini, imaju dokazanu korist za zdravlje. Ključne riječi su živi, dovoljna količina i dokazana korist. Nije svaka bakterija u kapsuli probiotik u tom smislu.

Prebiotici su hrana za te bakterije. Najčešće su to vrste vlakana koje naše tijelo ne probavi, ali ih bakterije u debelom crijevu rado “pojedu". Prebiotici znaju izazivati probavne smetnje pa uvijek savjetujem pažnju kod njihove konzumacije.

Što kažu istraživanja?

Na ovu temu napravljeno je jako puno studija. I zaključak je, iskreno, malo razočaravajući.

Obzirom da su Crohnova bolest i ulcerozni kolitis vrlo različite bolesti (koje se često trpaju u isti koš) preporuke nisu jednake.

Crohnova bolest. Probiotici nisu pokazali korist, ni za smirivanje upale ni za održavanje remisije. Smjernice ih zato ne preporučuju. Dakle ako imaš Crohnovu bolest i piješ probiotik "za crijeva", taj novac slobodno možeš potrošiti na nešto drugo.

Ulcerozni kolitis. Ovdje je slika malo drugačija, ali samo za određene sojeve i samo za blagi do umjereni oblik bolesti.

Mješavina osam sojeva bakterija (tzv. De Simone formulacija) pokazala je korist kao dodatak standardnoj terapiji kod blagog do umjerenog aktivnog ulceroznog kolitisa.

Tih osam sojeva bakterija su ovi: Streptococcus thermophilus DSM24731, Bifidobacterium breve DSM24732, Bifidobacterium longum DSM24736, Bifidobacterium infantis DSM24737, Lactobacillus paracasei DSM24733, Lactobacillus acidophilus DSM24735, Lactobacillus delbrueckii subsp. bulgaricus DSM24734, Lactobacillus plantarum DSM24730.

Na našem tržištu to je formulacija pod imenom Vivomixx.

Međutim, kod težih oblika bolesti nema dokaza da pomažu.

Pouchitis. Ako ti je napravljena operacija s ileoanalnim pouchem ("vrećicom" napravljenom od tankog crijeva), ista mješavina osam sojeva može pomoći u sprječavanju upale poucha i održavanju remisije nakon liječenja antibiotikom.

Znači li to da je svaki probiotik iz ljekarne dobar za ulcerozni kolitis?

Ne. Rezultati vrijede za točno te sojeve u točno određenim dozama. Probiotik s police koji ima "10 milijardi dobrih bakterija", ali druge sojeve, nije isto, koliko god ozbiljno pakiranje izgledalo.

Zaključno, kod blagog oblika ulceroznog kolitisa i pouchitisa, točno određeni sojevi bakterija u probiotiku mogu pomoći postizanju i održaanju remisije uz standardnu terapiju. Nikad umjesto terapije.

Izvan ovih indikacija i sojeva probiotik kod IBD-a uglavnom ne donosi ništa osim troška.

Kad bi probiotik ipak mogao imati smisla?

Uz antibiotike. Proljev uz antibiotik je čest. Neka istraživanja pokazuju da određeni probiotici mogu smanjiti taj rizik, druga nisu toliko uvjerljiva, pa jedinstvenog stava nema. Ako se s liječnikom dogovoriš da ga uzimaš, praktičan izbor je Saccharomyces boulardii. To je kvasac, a ne bakterija, pa ga antibiotik ne uništava i možeš ga piti istovremeno.

Ako već imaš poveći popis terapije koju piješ, paziti na razmak od minimalno 4 sata između probiotika i antibiotika je stvarno nezgodno. I često se onda dogodi da nešto zaboraviš. Saccharomyces boulardii je zato praktičan izbor.

Na putovanju. Za upotrebu probiotika u svrhu sprječavanja putničkog proljeva dokazi su slabi. Probiotik nije zamjena za oprez s vodom i hranom. Ako putuješ u daleke zemlje, uvijek se prvo savjetuj sa svojim liječnikom.

Na što paziti ako ga ipak kupuješ?

Nemoj kupovati probiotik na svoju ruku. Vjerojatno ćeš samo potrošiti novce a bez pravog učinka. A kad stojiš pred policom u ljekarni, gledaj ovo:

• Soj, ne samo vrsta. Na deklaraciji traži puni naziv, npr. S. boulardii
• Broj CFU, odnosno živih mikroorganizama ( mora biti barem 10 milijarda)
• Rok trajanja.
• Uputu za upotrebu. Neke treba ostaviti minutu-dvije u vodi da se aktiviraju, neke ne smiješ piti s vrućim napitkom.
• Hladnjak nije znak kvalitete. To što se neki probiotik drži u hladnjaku ne čini ga automatski boljim od drugih.

Oprez kod biološke i imunosupresivne terapije

Probiotici su živi mikroorganizmi. Kod većine ljudi to nije problem. Ali ako primaš biološku terapiju, azatioprin, metotreksat ili kortikosteroide, tvoj imunološki sustav je namjerno utišan.

Opisani su rijetki slučajevi infekcija uzrokovanih samim probiotikom, osobito kod oslabljenog imuniteta. Rijetko je, ali razlog više da se prije prve kapsule javiš svom liječniku.

Obzirom da nema dokaza da probiotici djeluju kod težih oblika bolesti, ako si na gore navedenim terapijama smatram da niti nema potrebe da ih uzimaš.

Što onda stvarno hrani tvoju mikrobiotu?

Ono što imaš u kuhinji, a ne u ljekarni.

Raznovrsna prehrana bogata vlaknima, u obliku koji podnosiš. Bakterije u crijevima žive od vlakana. Procesuirana hrana ih polako izgladnjuje. Dakle, moj savjet je u prehranu polako ubacivati čim više raznovrsnih vlakana prema vlastitoj toleranciji i izbjegavati procesuiranu hranu.

A fermentirana hrana, poput kefira, kiselog zelja ili jogurta? Velikih studija kod IBD-a nema, a one koje postoje su male i rijetke. Ja ipak smatram da je dobar izbor za podršku mikrobioti kad si u remisiji i kad ti odgovara. Uz dva uvjeta: oprez ako ti je imunitet oslabljen terapijom i oprez s domaćom fermentacijom, kod koje ne znaš točno što je u staklenci.

Ukratko

• Kod Crohnove bolesti probiotici ne pomažu.
• Kod blagog ulceroznog kolitisa i pouchitisa pomažu samo određeni sojevi, i to uz liječnika.
• Probiotik "za svaki slučaj" uglavnom znači prazniji novčanik.
• Za svoju mikrobiotu više napraviš onim što jedeš nego kapsulom.

Ako ti je nakon ovog teksta ostao probiotik u ormariću, nemoj ga panično bacati. Ponesi ga na idući pregled i pitaj svog liječnika ima li u tvom slučaju smisla :)

Ako ti je ovaj tekst bio koristan, prijavi se na moj newsletter. Uz nove članke, u svakom odgovaram na jedno pitanje koje mi je stiglo od vas. A za kratke, praktične savjete iz svakodnevnog života s IBD-om, zaprati me na Instagramu @dr.andrearadic.

Andrea, specijalizantica gastroenterologije

Literatura

1. Bischoff SC i sur. ESPEN guideline on Clinical Nutrition in inflammatory bowel disease. Clin Nutr. 2023;42(3):352-379. doi:10.1016/j.clnu.2022.12.004
2. Su GL i sur. AGA Clinical Practice Guidelines on the Role of Probiotics in the Management of Gastrointestinal Disorders. Gastroenterology. 2020;159(2):697-705. doi:10.1053/j.gastro.2020.05.059
3. Guarner F i sur. World Gastroenterology Organisation Global Guidelines: Probiotics and Prebiotics. J Clin Gastroenterol. 2024;58(6):533-553. doi:10.1097/MCG.0000000000002002
4. Tursi A i sur. Treatment of relapsing mild-to-moderate ulcerative colitis with the probiotic VSL#3 as adjunctive to a standard pharmaceutical treatment. Am J Gastroenterol. 2010;105(10):2218-27. doi:10.1038/ajg.2010.218
5. Correction: Antibiotics and probiotics in inflammatory bowel disease: when to use them? Frontline Gastroenterol. 2020;11(3):e1. doi:10.1136/flgastro-2018-101057corr1

Ovaj tekst je edukativnog karaktera i ne zamjenjuje savjet liječnika. Prije uvođenja bilo kojeg suplementa posavjetuj se s liječnikom koji te liječi.