Moram li izbaciti mliječne proizvode ako imam Crohnovu bolest ili ulcerozni kolitis?

„Izbaci mlijeko, ono je upalno."

„Za svaki slučaj nemoj jesti ništa mliječno."

„Kod upalnih bolesti crijeva mliječno je veliki no-no."

Ako imaš Crohnovu bolest ili ulcerozni kolitis, vjerojatno si barem jednu od ovih rečenica već čuo/la. Na forumu, od poznanice, od influencera, a možda i u ambulanti. I onda stojiš pred policom s jogurtima i razmišljaš smiješ li uopće uzeti jedan. Pa na kraju uzmeš biljni napitak koji ti nije ni fin, jer je „sigurnije".

U današnje vrijeme je vrlo popularno izbaciti mliječne proizvode iz prehrane. Ali za pacijente s upalnim bolestima crijeva tu se često skriva jedan problem.

U ovom tekstu objašnjavam zašto „izbaci sve mliječno" ne vrijedi za svakoga s IBD-om, što se pritom najčešće zaboravi (a to su tvoje kosti) i kako znati trebaš li ti mliječne proizvode stvarno izbjegavati.

Odakle uopće savjet da izbaciš mliječno?

Taj savjet ne dolazi niotkuda. Ima nekoliko razloga zašto se toliko ponavlja.

Prvi je laktoza. Dio ljudi s IBD-om ne podnosi dobro laktozu, mliječni šećer. Nakon čaše mlijeka dobiju napuhnutost, grčeve ili proljev. To su neugodni simptomi, ali to nije upala i nije pogoršanje bolesti.

Drugi je aktivna faza bolesti. Dok traje pogoršanje, crijevo je osjetljivije pa neke namirnice privremeno lošije podnosiš, među njima i laktoza.

Treći je internet. Mlijeko je već godinama na popisu „upalne hrane" i glavni neprijatelj i ta se priča lako zalijepi i za IBD.

Problem nastaje kad privremena mjera postane trajna. Ili kad se savjet koji vrijedi za jednu osobu prepiše svima.

Zašto je to bitno? Zbog tvojih kostiju

Ovo je dio o kojem se najmanje priča.

Ljudi s upalnim bolestima crijeva imaju veći rizik od smanjene gustoće kostiju (osteopenije) i osteoporoze. Prema preglednom radu iz 2024., osteopenija se javlja kod do 40 % pacijenata s IBD-om. Razloga je više:

• sama kronična upala
• kortikosteroidi, pogotovo kad se uzimaju dulje ili više puta
• slabija apsorpcija hranjivih tvari
• premali unos hrane, osobito u pogoršanju

Kalcij je jedan od glavnih građevnih elemenata kosti. A mliječni proizvodi su jedan od najvećih izvora kalcija u prehrani većine ljudi kod nas.

Kad izbaciš mliječno, a ništa ne staviš na njegovo mjesto, unos kalcija lako padne. To se ne vidi i ne osjeti. Kost tiho gubi gustoću godinama, a prvi put za to saznaš na denzitometriji ili, još gore, kod prijeloma.

Neću reći da je izbacivanje mliječnog jedini krivac za slabije kosti. Nije. Ali dugotrajno izbacivanje bez plana sigurno ne pomaže.

Nalazi denzitometrije (pretrage za procjenu gustoće kostiju) su me često znali neugodno iznenaditi kod mladih pacijenata. I najčešće im je zajedničko bilo to što su izbjegavali mliječne proizvode.

Je li mlijeko stvarno „upalno"?

Kratki odgovor: dokazi to ne podržavaju.

Sustavni pregled 27 randomiziranih studija iz 2021. pratio je kako mliječni proizvodi i mliječni proteini djeluju na upalne biljege u krvi. Nijedna studija nije pokazala porast upale, a dio ih je pokazao čak i blago smanjenje.

Dvije ograde, da budem poštena. Ispitanici nisu imali upalne bolesti crijeva. I autori su dijelom povezani s mliječnom industrijom. Zato iz toga ne zaključujem da mlijeko liječi upalu. Zaključujem samo da nema dokaza da je mlijeko „upalno".

A što je s IBD-om? Nemamo dokaza da mliječni proizvodi općenito izazivaju pogoršanje Crohnove bolesti ili ulceroznog kolitisa.

Nisu svi mliječni proizvodi isti

Kad netko kaže „mliječno", obično misli na čašu mlijeka. A to je samo jedan proizvod od mnogih.

Količina laktoze jako se razlikuje:

• Jogurt i kefir – dio laktoze tijekom fermentacije potroše bakterije pa ih mnogi s osjetljivošću na laktozu dobro podnose.
• Zreli, tvrdi sirevi (npr. parmezan, gauda, paški sir) – u njima je laktoze vrlo malo.
• Proizvodi bez laktoze – mlijeko, jogurt, svježi sir. Isti kalcij i proteini, bez mliječnog šećera.
• Ovčji i kozji proizvodi – nekima pašu bolje, iako i oni sadrže laktozu.

I količina je bitna. Žlica jogurta u umaku i pola litre mlijeka nisu ista stvar. Većina ljudi s intolerancijom laktoze manju količinu podnese bez većih problema.

Dakle, poanta je u umjerenosti.

Uz to, ovi proizvodi su brz i praktičan izvor proteina. A proteini su ti potrebni, posebno u pogoršanju i nakon njega.

Ima li mliječnog u prehrani koja se preporučuje kod IBD-a?

Ima, i to mnoge iznenadi.

Mediteranska prehrana, koja se kod IBD-a preporučuje u remisiji, uključuje jogurt i sir u umjerenim količinama.

Isključiva enteralna prehrana, koja se kod djece s Crohnovom bolešću koristi za uvođenje u remisiju, najčešće se radi s pripravcima na bazi mliječnih proteina (sigurno si primijetio/la da su više manje svi enteralni pripravci na bazi mliječnih proteina, npr. Ensure, Modulen i slični).

Neke posebne dijete koje se istražuju kod IBD-a također dopuštaju dio mliječnih proizvoda, uglavnom fermentirane poput jogurta i kefira te zrele sireve. Takve su dijeta specifičnih ugljikohidrata (SCD) i protuupalna dijeta za IBD (IBD-AID). Doduše, dokazi za ove dijete su još ograničeni i smjernice ih ne preporučuju rutinski, pa ih nemoj kretati na svoju ruku, bez dogovora s liječnikom.

Dakle, ni stručnjaci koji slažu prehranu za IBD ne izbacuju automatski sve mliječno.

Tko stvarno treba izbjegavati mliječno?

Ima ljudi kojima mliječni proizvodi ne odgovaraju i kojima je bolje bez njih. Na primjer:

• ako imaš alergiju na protein kravljeg mlijeka (što nije isto kao i intolerancija laktoze)
• ako ti i proizvodi sa laktozom i fermentirani proizvodi redovito izazivaju simptome
• ako ste ti i tvoj liječnik zaključili da ti tako ide bolje

U tom slučaju ključno je imati plan za kalcij. Izvori kalcija bez mliječnog:

• srdele iz konzerve, jedene s kostima
• tofu obogaćen kalcijem
• biljni napitci i jogurti obogaćeni kalcijem (gledaj deklaraciju, nisu svi obogaćeni)
• kelj, raštika i brokula (špinat i blitva imaju kalcija, ali ga tijelo iz njih slabo iskoristi)
• tahini, bademi, chia sjemenke

Iskreno, kalcij bez mliječnog moguće je pokriti, ali nije uvijek lako. Pogotovo ako zbog bolesti ne podnosiš sirovo povrće ili cijele orašaste plodove. Tada se, u dogovoru s liječnikom, uvodi dodatak kalcija i vitamina D. Smjernice ESPEN-a preporučuju praćenje vitamina D i, kad je potrebno, dodatak kalcija i vitamina D, posebno kod onih koji uzimaju kortikosteroide ili imaju aktivnu bolest.

Što to znači za tebe?

1. Ako si mliječno izbacio/la „za svaki slučaj", zapitaj se je li ti ikad zaista smetalo. Ili je to samo preporuka koja je ostala?
2. Ako si u remisiji, probaj s malim količinama onoga što se najčešće dobro podnosi: jogurt, kefir, zreli sir, proizvodi bez laktoze. Jedan proizvod, mala količina, pa prati kako ti je idući dan-dva.
3. Ako ne možeš ili ne želiš jesti mliječno, svaki dan svjesno ubaci neki izvor kalcija s popisa gore.
4. Ako si dulje vrijeme bez mliječnog, pitaj liječnika treba li ti dodatak kalcija i vitamina D.

Kada se javiti svom liječniku?

• ako si dulje vrijeme ili više puta uzimao/la kortikosteroide
• ako imaš bolest dugi niz godina, a nikad nisi radio/la denzitometriju (pitaj trebaš li je)
• ako godinama ne jedeš mliječno i ne uzimaš kalcij
• ako si slomio/la kost nakon manjeg pada ili udarca

Ukratko

• Izbacivanje svega mliječnog nije savjet za svakoga s IBD-om.
• Ljudi s IBD-om imaju veći rizik od slabijih kostiju, a mliječni proizvodi su jedan od glavnih izvora kalcija.
• Nema dokaza da je mlijeko „upalno". Jogurt, kefir, zreli sirevi i proizvodi bez laktoze često se dobro podnose.
• Ako ne jedeš mliječno, treba ti plan za kalcij, a ponekad i dodatak u dogovoru s liječnikom.

Ako ti je ovaj tekst bio koristan, prijavi se na moj newsletter. Uz nove članke, u svakom odgovaram na jedno pitanje koje mi je stiglo od vas. A za kratke, praktične savjete iz svakodnevnog života s IBD-om, zaprati me na Instagramu @dr.andrearadic.

Andrea, specijalizantica gastroenterologije

Literatura

1. Kreienbuehl AS i sur. Bone health in patients with inflammatory bowel disease. Swiss Med Wkly. 2024;154:3407. doi:10.57187/s.3407
2. Nieman KM, Anderson BD, Cifelli CJ. The Effects of Dairy Product and Dairy Protein Intake on Inflammation: A Systematic Review of the Literature. J Am Coll Nutr. 2021;40(6):571-582. doi:10.1080/07315724.2020.1800532
3. Bischoff SC i sur. ESPEN guideline on Clinical Nutrition in inflammatory bowel disease. Clin Nutr. 2023;42(3):352-379. doi:10.1016/j.clnu.2022.12.004

Ovaj tekst je edukativnog karaktera i ne zamjenjuje savjet liječnika.